Palenta

KLASIČNO JELO OD KREMASTOGA DO HRSKAVOG OBLIKA


palenta
Osnovni sastojak palente je krupica koja se većinom dobiva od kukuruza. Žitarice se melju – slično kao i brašno, ali na grubljemu mlinu. Zrnce brašna promjera je manjeg od 0,2 milimetra. Zrnca kukuruzne krupice, ponekad okruglog, a ponekad kockastog oblika, s druge pak strane, promjera su od 0,3 do 1 milimetra.

Najpoznatija krupica za dobivanje palente dobiva se od žutoga tvrdog kukuruza. Za dobivanje bijele palente potrebna je kukuruzna krupica koja se radi od svjetlijega kukuruza čija se zrna ljušte po potrebi. tzv. „polenta bianca“ regionalni je specijalitet, posebice u Veneciji.

Sadašnji gurmanski trend je crvena palenta. Dobiva se od neoljuštenih zrna različitih vrsta kukuruza crvene ljuske; unutra se nalaze žuta zrna. Postoji i crna palenta; iako se ona ne radi od kukuruza, nego od heljde ili jestivoga kestena. Postoje je i varijacije koje se dobivaju od prosa, pira, ječma i slanutka.

Osnovi recept ne može biti jednostavniji: slana palenta sastoji se od kukuruzne krupice, vode i soli; ako je riječ o slatkoj, onda se sol zamijeni šećerom. Omjer kukuruza i vode obično je 1:4. Kukuruzna krupica se prvo miješa u slanoj ili zašećerenoj kipućoj vodi, a zatim se smjesa dalje miješa dok ne postane glatka. Može se miješati sat ili više, i to u istom smjeru. To osigurava ne samo jednoliko raspoređenu i kremastu smjesu, nego i da smjesa ne zagori. Ako se na stjenkama posude za kuhanje stvori tanka, smeđa opna, to je dobro. Može se primjerice umakati u mlijeko nakon što se ohladi te jesti kao ukusan i hranjiv međuobrok.

JESTE LI ZNALI?

Kukuruz je jedna od najvažnijih vrsta hrane na svijetu koju jedu i ljudi i životinje. Oko 850 milijuna tona kukuruza žanje se svake godine, što je više od trećine svih žitarica svijeta. Ta biljka, koja pripada porodici trava, potječe iz Meksika. U Europu ju je donio Kristofor Kolumbo. Dok je većinom na svijetu poznat žuti kukuruz, uzgajaju se vrste različite boje, posebno u Južnoj Americi. Kukuruz, poput riže, ne sadrži gluten i zato ga mogu jesti oboljeli od celijakije.

Budite kreativni – učinite klasično jelo posebnim

Obično se gotovu palentu pusti da se hladi – na dasci ili limu – kako bi se zgusnula, a onda je se reže na komade i sprema. Ako se drži na hladnom, suhom i mračnomu mjestu, može trajati nekoliko mjeseci. Ako se nareže na komade bilo koje veličine, može poslužiti kao dekoracija juhama ili kao hranjivi prilog. U tu svrhu može se primjerice i popržiti u ulju ili zapeći. Palentu možete rezati nožem ili malenim kalupima. Dok se prije palenta obično jela hladna, danas se češće poslužuje dok je vruća – odmah nakon kuhanja, kao prilog ili glavno jelo.




Za pojačati okus kremastoj kaši možete dodati različite vrste povrća, gljiva, bilja, slanine ili kobasica. U jednostavnoj kuhinji alpskoga područja i na Balkanu, gdje se palenta jede vrlo često i sastavni je dio regionalne kuhinje, često se poslužuje samo s mlijekom, pospe se naribanim sirom (parmezanom) ili se poslužuje s topljenim maslacem.
palenta sa parmezanom







U složenijim jelima palentu možete upotrijebiti kao smjesu za punjenje (tikvica ili gljiva, na primjer), kao dodatak salatama ili složencima i musakama. Kukuruzne okruglice izvrstan su prilog mesnim jelima. Slatke varijante ukusne su i kad se same jedu kao kaša od kukuruzne krupice ili im se pak može dodati voće (pasirano), čokolada ili sladoled. A mogu biti i dio torti i slastica.

Izrezivanje kolačića od palente
palenta_prz
Juha od palente sa feta sirom

JESTE LI ZNALI?

Jedna od priča o stvaranju ljudi koja potječe od naroda Maya kaže da su ljudi nastali od kaše. Prvo su, tako kaže priča, bogovi napravili ljude od blata, ali kiša ih je rastopila. Pa su potom pokušali napraviti ih od drveta, ali tad nisu imali ni srca ni razuma. Nestali su u kataklizmičkom potopu; oni koji su se uspjeli spasiti popevši se na drvo tamo danas žive kao majmuni. Iz trećeg pokušaja bogovi su napravili ljude od kukuruzne kaše i bili su zadovoljni rezultatom. A kako kukuruz dolazi u različitim bojama, tako imamo ljude različite boje kože na Zemlji. Čak i danas neki pripadnici naroda Maya sebe nazivaju „hombres de maíz“ – „ljudi od kukuruza“.