Slatko vino

Ne postoji međunarodno priznata, jedinstvena definicija slatkog vina. Osnovne karakteristike su im minimalni sadržaj šećera od 40 grama, što nekad ide i do više stotina grama na litar vina i visokim sadržajem  alkohola između 12 i 22 %. Visokokvalitetno slatko vino je izuzetno i po boji koja varira od blistavo zlatno-žute do snažne boje jantara, od boje crvene višnje do tamno boje karamela.

slatkovino

Četiri načina da se napravi slatko vino

  1. Slatkoća dolazi skoro isključivo od prirodnog sadržaja šećera u grožđu.  (Muskatel grožđe je primjer ploda koji u potpunosti odgovara ovoj namjeni.)
  2. Nakon fermentacije, vinu se dodaje šećer ili grožđani šećer.
  3. Dodavanje brendy-ja ili čistog alkohola ubija kvasac, čime se prekida fermentacija. Stoga se veliki dio prirodnog šećera ne može pretvoriti u alkohol, već ostaje u vinu i čini ga slatkim.
  4. Iz grožđa se izvlači voda, ili pomoću hladnoće (u slučaju zimskog vina) ili pomoću plemenite plijesni botrytis cinerea fungus, tako da dolazi do koncentracije šećera u plodu. Poznavaoci ova slatka vina najviše cijene.

Sličnosti se privlače...

Slatka vina se uglavnom piju nakon obroka i/ili uz desert, ili čokoladu vrhunske kvalitete. Ovdje dolazi do izražaja harmonija slatkoće vina i slasti koju u sebi nosi slastica. Nešto gorka nota u desertu, kao što su na primer bademi, dodaje neki neuhvatljiv element ovoj harmoniji. Kombinacija sa svježim, slatkim voćem je savršena.

... ali i različitosti privlače jedna drugu.

Međutim, sve je veći broj ljubitelja slatkih vina koji ih piju uz jaka, slana jela. Već se odavno smatra klasikom kombinacija slatkog vina i paštete od guščije jetre. Slani, masni sirevi snažnog okusa i mirisa, na primjer sir sa plavom plijesni, također se dobro slažu sa kvalitetnim slatkim vinom, kao i vrlo začinjena jela, kao što su azijska.

Neka od najpoznatijih slatkih vina

Zimsko vino je vrijedna rijetkost jer mu je potreban stalni mraz na temperaturama ispod 7 °C, kako bi omogućila grožđu, uglavnom sorte Rizling, da postigne optimalnu kvalitetu za dalju preradu. Svjetski poznati proizvođači zimskog vina su Njemačka i Austrija, kao i Luksemburg, Švicarska, Kanada, Novi Zeland i SAD.
Podjednako je poznat i cijenjen francuski Sauternes, fino slatko vino iz vinogorja Bordeaux. Uglavnom se pravi od grožđa sorte Sémillion, jer je ono posebno podložno plemenitoj plijesni koja je u ovom slučaju od velikog značaja.
U Alzasu se prvoklasna bijela slatka vina proizvode pod imenima Vendages Tardives i Sélection de Grains Nobles. Ona se ističu po visokom sadržaju šećera: Sélection de Grand Nobles je ocjenjen od strane poznavaoca vina kao vrhunski proizvod. U Alzasu se za ova vina koriste sorte grožđa Gewurztraminer i Pinot Gris.

Šta treba znati radi punog užitka

Zahvaljujući visokom sadržaju šećera, slatka vina se mogu dugo čuvati, i do deset godina, a nekad čak i nekoliko desetljeća, zavisno od berbe. Tijekom ovog vremena dolazi do koncentracije sadržaja i vino dobija sve izraženiji ukus.

Poslužuju se u posebnim čašama za slatko vino, koje se od običnih vinskih čaša razlikuju po tome što su manje i uže. Zbog svog oblika, ove čaše imaju manji otvor.

Slatka vina nikad ne treba služiti previše hladna – optimalna temperatura im je 12-16°C. I ovdje važi pravilo kao i za suha vina, bijela se piju hladnija nego crvena.